Iako bezvizni režim nije ugrožen, Ministarstvo pravde predložiće da se traženje lažnog azila tretira kao krivično delo, kaže potpredsednica Vlade za evropske integracije Suzana Grubješić. Potpredsednica Vlade Srbije za evropske integracije Suzana Grubješić rekla je da bezvizni režim Srbije trenutno nije ugrožen, navodeći da je zbog pojačanih mera kontrole na graničnim prelazima od 2. juna do danas vraćeno oko 5.000 građana koji su imali nameru da traže azil u zemljama zapadne Evrope
Treba sačekati rezulate istrage
Potpredsednica Vlade za evropske integracije Suzana Grubješić izjavila je povodom afere prisluškivanja najviših funkcionera države da sve treba da se istera na čistac i ocenila da je skandal ukoliko se utvrdi da je toga zaista bilo. Ona je dodala da ne želi da spekuliše, da je to stvar za unutrašnju istragu i da se nada da će rezultati te istrage biti uskoro poznati.
Grubješićeva je najavila da će Ministarstvo pravde kao jednu od mera za smanjenje broja lažnih azilanata predložiti izmene Krivičnog zakonika kojim će se traženje lažnog azila tretirati kao krivično delo i da se nada da će to uskoro i biti usvojeno. "Do ukidanja bezviznog režima neće doći sada", rekla je Grubješićeva na sednici skupštinskog Odbora za evropske integracije i dodala da to što trenutno nije ugrožen bezvizni režim ne znači da se taj problem neće ponovo javiti sledeće godine. Uz napomenu da je komisija za praćenje bezviznog režima preduzela mnoštvo mera i aktivnosti na smanjenju broja lažnih azilanata, Grubješićeva je kazala da je svuda u Evropi prepoznata spremnost Vlade Srbije da sarađuje na rešavanju problema lažnih azilanata. Glavna odredišta lažnih azilanata iz Srbije, prema njenim rečima, bili su Nemačka, Švedska, Švajcarska, Luksemburg i Belgija, ali tom prilikom nije bilo elemenata organizovanosti. "Veoma je važno što je smanjen i praktično ukinut organizovani dolazak državljana Srbije u zemlje u kojima traže azil", rekla je Grubješićeva i dodala da je, prema podacima nemačkog ministarstva unutrašnjih poslova, u julu i avgustu bio povećan broj zahteva za azil iz Srbije, da je u pitanju bilo 1.467 zahteva i da je to i pokrenulo priču o ukidanju bezviznog režima. Ona je dodala da je broj tražilaca azila u ovoj godini bio manji u odnosu na prethodnu. Ona je podsetila da je zahtev Srbije zemljama u koje najviše odlaze tražioci azila da se Srbija stavi na listu sigurnih trećih zemalja, da se smanji novčana pomoć tražiocima azila i da se skrati procedura za razmatranje njihovih zahteva. Grubješićeva je dodala da su Belgija i Danska taj problem rešile, jer su upravo skratile proceduru i maltene ukinule pomoć tražiocima azila.
Ništa spektakularno, tek je početak
Suzana Grubješić izjavila je da od današnjeg sastanka premijera Srbije Ivice Dačića i kosovskog Hašima Tačija ne treba očekivati ništa spektakularno, jer je reč o "samom početku normalizacije odnosa Beograda i Prištine". Prema njenim rečima, platforma Beograda za pregovore o Kosovu mogla bi "u narednih nekoliko nedelja" da se nađe u parlamentu. Na pitanje zašto premijer ide i na drugi sastanak sa Tačijem bez platforme Beograda, Grubješićeva je rekla da ima mnogo tema o kojima se može razgovarati, iz tehničkog dijaloga koji je vodila prethodna vlada, a među kojima je najkomplikovanije sprovođenje dogovora o integrisanom upravljanju administratvnim prelazima.
"Kada platforma bude završena, ona će dati pun madat za političke pregovora i prostor za postizanje dogovora sa kosovskim Albancima. Očekujem da će platforma u parlamentu biti u narednih nekoliko nedelja", rekla je Grubješićeva. Dodala je da bez kosovskih Srba ne treba ulaziti u političke pregovore, a na pitanje o čemu će konkretno biti reči na današnjem sastanku Dačića i Tačija, ona je ponovila da su to tehnička pitanja, a da će detalje preneti premijer. Ministarka Grubješić je, takođe, rekla da je Vlada Srbije formirala Koordinaciono telo za pristupanje Evropskoj uniji, kojim rukovodi premijer Dačić, a u toku je formiranje 35 podgrupa za pripremu pregovora i pregovore o članstvu Srbije u EU. Ona je članovima skupštinskog Odbora za evrointegracije rekla da će, po završetku tog procesa, početi aktivnost na pripremi Nacionalnog programa za integraciju Srbije u EU koji bi trebalo da se primenjuje od 2013. godine i da važi četiri godine. Potpredsednica Vlade Srbije za evropske integracije Suzana Grubješić najavila je, takođe, da će Vlada do kraja meseca usvojiti akcioni plan za pridruživanje EU koji se odnosi na zakone koje je potrebno usvojiti.
Ubaceno od: Crkva Batinac(12.11.2012 20:58) [Glavna Strana]
Prošlog meseca su 2.673 državljana Srbije zatražila azil u Nemačkoj
BERLIN - Broj građana Srbije koji su u Nemačkoj u oktobru zatražili politički azil skoro je udvostručen u odnosu na septembar, ali nijedan nije dobio azil.
Prema podacima Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu, prošlog meseca su 2.673 državljana Srbije zatražila azil u Nemačkoj. U septembru ih je bilo 1.395, u avgustu 496. Vidno je porastao i broj građana Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova koji u Nemačkoj traže azil.
Tako je u oktobru 1.350 osoba iz Makedonije zatražilo azil, u septembru i avgustu ih je bilo 1.040, odnosno 620. Iz BiH je došlo 630 novih podnosilaca zahteva za azil, dok ih je u prethodna dva meseca bilo 214, odnosno 109. Broj građana Kosova koji u Nemačkoj traže azil porastao je sa 137 u avgustu na 344 u oktobru.
Prošlog meseca je 505 osoba od nemačkih vlasti dobilo status zaštićenog izbeglice, od čega 41 stranac uživa status političkog azilanta.
No, kako se posebno naglašava u saopštenju ministarstva unutrašnjih poslova među ovim ljudima nema nijednog srpskog, makedonskog, bosanskohercegovačkog ili kosovskog državljanina.
U periodu od januara do oktobra je, prema sada objavljenim podacima, 6.829 državljana Srbije zatražilo politički azil. Sledi Avganistan (6.096), a potom zemlje iz kojih je došao znatno manji broj podnsilaca zahteva za azil: Sirija (4.606), Irak (4.453) i Makedonija (3.946).
U prvih deset meseci ove godine su 50.344 stranca zatražila u Nemačkoj politički azil, što je znatno više nego tokom cele prošle godine, kada je bilo 45.740 novih zahteva za azil.
Nemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih (Friedrić) je već posle objavljivanja podataka o broju novopodnetih zahteva za azil za septembar zatražio uvođenje oštrih mera da bi se smanjio broj građana Srbije i Makedonije koji traže azil u Nemačkoj.
Pored smanjenje novčane pomoći za ove ljude i ubrzavanje postupka njihovog vraćanja u zemlje porekla, Fridrih je najavio i mogućnost pokretanja procedure za suspenziju bezviznog režima za građane Srbije i Makedonije. Njegovi predlozi naišli su na kritiku humanitarnih organizacija, pre svega zbog toga što je reč prevashodno o Romima iz ovih zemalja.
Predsednik Centralnog saveta Sinta i Roma u Nemačkoj, Romani Roze (Rose) je krajem oktobra uoči otvaranja spomenika Sintima i Romima žrtvama nacističkog genocida oštro kritikovao Fridrihove izjave date u vezi sa porastom broja zahteva za azil Roma iz Srbije i Makedonije.
"Raspravljati o temi zloupotrebe prava na azil na primeru manjine kao što su Sinti i Romi smatram vise nego diskriminirajućim. To je delom čak i hajka", rekao je Rose.